Na Sarajevskoj berzi-burzi trguje se vrijednosnim papirima na Kotaciji i na Slobodnom tržištu.
Kotacija se sastoji iz:
Kotacija je segment tržišta gdje se trguje našim «blue-chips», tj. najkvalitetnijim domaćim preduzećima. Da bi jedno društvo bilo primljeno u kotaciju mora ispunjavati, pored opštih uslova i slijedeće kriterije:
O uvrštenju emitenta na Kotaciju odlučuje Odbor za prijem vrijednosnih papira u Kotaciju. Nakon što je emitent primljen na Kotaciju, Berzu i javnost redovno mora obavještavati o svim događajima koji utiču na njegovo poslovanje. Emitent uvršten na kotaciju je obavezan Berzi dostavljati kvartalne, polugodišnje i godišnje finansijske izvještaje, kao i cjelovite izvještaje vanjskog revizora. Njegovo poslovanje treba da bude što transparentnije, kako bi potencijalni investitor mogao procjeniti da li ulaganje u ovog emitenta obećava povećani povrat uloženih sredstava. Ozbiljan investitor sigurno neće investirati u društvo čije je poslovanje za njega «black box».
Kotiranje na Berzi nije samo prestiž, nego uključuje i mnoge druge pogodnosti za emitenta. Ukoliko je poslovanje emitenta transparetno i uspješno, ukoliko investitori imaju povjerenje u menadžment tog društva, emitent može kroz emisiju novih dionica finansirati svoje projekte. Ovaj način pribavljanja svježeg kapitala na Zapadu se mnogo intenzivnije koristi, iako je razlika izmedu troškova kapitala kod emisije dionica i uzimanja kredita kod komercijalnih banaka tamo mnogo manja nego kod nas. Kada se pogledaju kamatne stope kod naših banaka, postavlja se pitanje zašto se dionička društva kod nas ne finansiraju na ovaj način? Prvi korak prema tome je svakako prijem u kotaciju na Berzi. Neki inostrani fondovi ograničavaju investiranje u kompanije koji nisu na Official Marketu/Kotaciji.Daljnja pogodnost za emitenta koji je listiran na kotaciji je i smanjena mogućnost manipulacija cijenom dionica.Naime, ukoliko je vrijednosni papir na kotaciji, nije moguće sklapanje poslova po cijenama koji odstupaju više od +10% /-10% u odnosu na posljednji službeni kurs.
Emitenti koji je uvršteni na Kotaciju privrednih društava su „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo i Sarajevska pivara d.d. Sarajevo
Kotacija fondova je subsegment Kotacije koji je rezervisan za investicijske fondove. Uvrštenje dionica IF-ova se vrši na slican nacin kao i kod kompanija, samo što je uvrštenje ovih emitenata propisano Zakonom i propisima Komisije za vrijednosne papire FBiH. Ostale odredbe, kao na primjer obaveza objave informacija o poslovanju, ogranicenje kurseva, itd. smisaono se primjenjuju i na investicijske fondove.
Emitenti na Kotaciji fondova su:
Kotacija obveznica je segment tržišta na koji se uvrštavaju dužnički vrijednosni papiri čija je vrijednost klase iznad 3 miliona KM i koji posjeduju revidirane računovodstvene izvještaje za tri posljednje poslovne godine. Za uvrštenje vrijednosnih papira organa svih nivoa vlasti u BiH ne postoje posebni uslovi i ograničenja.
Slobodno tržište se sastoji iz:
a. Tržišta dionica privrednih društava, podjeljenih na slijedeće subsegmente:
b. Tržišta obveznica
c. tržišta ostalih vrijednosnih papira
a. Slobodno tržište za dionice privrednih društava
Subsegment 1:
Na ST1 su uvrštene dionice 30 emitenata koje spadaju u red najlikvidnijih vrijednosnih papira na Slobodnom tržištu, koji istovremeno imaju free-float faktor od miminalno 25% ili alternativno vrijednost tržišne kapitalizacije raspoložive investitorima od minimalno 2 miliona KM, na dan vršenja revizije, te koji redovno izvršavaju svoje obaveze izvještavanja. Revizija simbola na ST1 se vrši na polugodišnjem nivou. Statički limiti iznose +/- 20 % u odnosu na zadnji službeni jedinstveni kurs.
Subsegment 2:
ST2 predstavlja ulazni segment za sve emitente na Slobodnom tržištu. Zavisno od intenziteta trgovine njihovih dionicama, ali i iskazanoj transparentnosti emitenta, dionice mogu napredovati na ST1 ili nazadovati na ST3. Dakle, prilikom uvrštenja na Slobodno tržište dionice se inicijalno uvrštavaju na ST2, gdje ostaju dok ne ispune uslove za prelazak na drugi subsegment Slobodnog tržišta. Statički limiti iznose +/- 50 % u odnosu na zadnji službeni jedinstveni kurs.
Subsegment 3:
Na ST3 su uvrštene dionice emitenata koji neredovno ili nikako ne ispunjavaju svoje obaveze u pogledu izvještavanja. Investiranje u dionice ovih emitenata može biti vrlo rizično, budući da ne postoje osnovni finansijski pokazatelji niti informacije o poslovanju na osnovu kojih je moguće odrediti njihovu tržišnu cijenu. Stoga se investitori pozivaju na pojačan oprez prilikom trgovine ovim vrijednosnim papirima.
Dionice koje su uvrštene na ST3 se isključuju sa Slobodnog tržišta ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uslovi:
Subsegment za emitente koji su u postupku stečaja:
Na ovaj subsegment se uvrštavaju dionice emitenata nad kojima je otvoren stečajni postupak. Tu ostaju do okončanja stečajnog postupka. Nemaju ograničenja u smislu cjenovnih limita.
b. Slobodno tržište za obveznice
Na ovaj segment tržišta SASE uvrštene su municipalne (opštinske) i korporativne obveznice. Municipalne obveznice izdaju jedinice lokalne samouprave,(opštine, gradovi) radi prikupljanja sredstava za finansiranje projekata od javne koristi. Ključni motivi za emisiju ovih obveznica finansijske naravi su kamatna stopa i jednostavnost emisije i plasmana.
Korporativne obveznice su dužnički vrijednosni papiri koje se izdaju u cilju prikupljanja potrebnih novčanih sredstava na period od 3-5 godina. Stvaraju manje troškove za komapnije nego komercijalni krediti, a nose veću kamatnu stopu od državnih i municipalnih, ali i veći rizik povrata uloženih sredstava ovisno o kreditnom rejtingu emitenta.
Statički limiti za ovaj tržišni segment iznose +/- 50 % u odnosu na zadnji službeni jedinstveni kurs.
Algoritam trgovine za većinu vrijednosnih papira je MFTS-kontinuirana trgovina.To znači da se zaključivanje transakcije obavlja čim se dva naloga poklope u polju cijene. Trgovina se obavlja kontinuirano, od otvaranja tržišta u 10:00 do 13:30.
Aukcijskim načinom trgovine trguje se samo dionicama emitenata na subsegmentima Slobodnog tržišta ST3 i Stečajnom subsegmentu.
Vrijednosni papiri jednog emitenta ne mogu biti uvršteni na dva različita segmenta tržišta.